Autor: Marko Praprotnik
U sljedećih pet godina tehnologija će se pretvoriti u našeg suradnika, savjetnika, pa čak i u sastavni dio nas samih. Taj razvoj više nalikuje revoluciji nego pukoj evoluciji – revoluciji koja će u sljedećem desetljeću promijeniti način na koji poslujemo, upravljamo znanjem i komuniciramo.
Po mom mišljenju, ističe se nekoliko trendova koji će presudno oblikovati IT usluge, poslovne modele tvrtki i naše svakodnevno poslovanje.
1. AI agenti: potpuno autonomna automatizacija svakodnevnih zadataka
Prvi takav trend su AI agenti, napredan oblik umjetne inteligencije koji će nam omogućiti potpunu automatizaciju svakodnevnih aktivnosti. AI agenti više ne odgovaraju samo na pitanja i ne izvršavaju samo naredbe, nego mogu djelovati samostalno: uzimaju u obzir svoje okruženje i izrađuju planove korak po korak kako bi donosili odluke bez ljudskog sudjelovanja. Bit će integrirani u svakodnevno poslovanje tvrtki i naše osobne rutine jer će preuzimati ponavljajuće zadatke koji oduzimaju mnogo vremena.
2. Neuromorfni čipovi: vrhunske performanse i energetska učinkovitost
Neuromorfni čipovi još su jedan revolucionaran trend. Ti čipovi oponašaju ljudski mozak. To stvara dvostruku prednost: pružaju neusporedivu računalnu snagu (sposobnost brzog izvođenja složenih operacija i obrade golemih količina podataka), a pritom zauzimaju mnogo manje prostora i drastično smanjuju potrošnju energije.
Tako ćemo napredne funkcionalnosti moći premjestiti mnogo bliže samom rubu računalstva, što će uređajima na udaljenim lokacijama omogućiti obradu golemih količina podataka i upotrebu umjetne inteligencije. Trenutačno je to praktički nemoguće zbog energetski zahtjevne tehnologije i previsokih troškova. Računala koja mogu pokretati umjetnu inteligenciju i dalje su iznimno skupa, troše golemu količinu energije i zahtijevaju centraliziranu infrastrukturu.
Neuromorfni čipovi sve će to promijeniti. Pametni uređaji – od industrijskih senzora do medicinskih uređaja i autonomnih vozila – moći će lokalno pokretati naprednu umjetnu inteligenciju i reagirati u stvarnom vremenu bez oslanjanja na centralizirane podatkovne centre. To će smanjiti troškove i latenciju te otvoriti dosad neviđene prilike za inovativne usluge.
3. Kvantno računalstvo: proboj koji nosi znatne rizike
Treći trend je kvantno računalstvo. Iako će ta tehnologija potaknuti velik napredak, nosi i znatne rizike. Najsuvremeniji kriptografski algoritmi više neće biti neprobojni. To znači da šifrirani podaci ukradeni danas u budućnosti više neće biti sigurni jer će ih tehnologija omogućiti dešifrirati i upotrijebiti protiv nas.
UMJETNA INTELIGENCIJA ULAZI NA BOJIŠTE DEZINFORMACIJA
Napredak umjetne inteligencije znatno će pojačati i učinak dezinformacija. Već svjedočimo širenju kloniranja glasa, lažnih vijesti i manipulacije velikim jezičnim modelima (LLM) u zlonamjerne svrhe. Kako bi se tome suprotstavilo, nužno je razviti alate koji mogu otkriti te pojave te uspostaviti upravljanje umjetnom inteligencijom (AI governance) kako bi se osigurao nadzor nad time tko ima pristup podacima i tko upotrebljava umjetnu inteligenciju – i s kojim ciljem.
Visoki troškovi rada i žestoka konkurencija, osobito iz inozemstva, natjerali su tvrtke da pronađu rješenja.
U Europi su već u tijeku nastojanja da se regulira zaštita podataka i upotreba umjetne inteligencije, iako takve mjere mogu i smanjiti konkurentnost. Unatoč tome, borba protiv dezinformacija bit će jedan od ključnih zadataka budućnosti.
UČINKOVITOST ĆE ODLUČITI O VODEĆIMA U INDUSTRIJI
IT će imati još odlučniju ulogu nego ikad prije. Umjetna inteligencija neizbježno će ukinuti neka radna mjesta. Tvrtke će se stoga morati prilagoditi i optimizirati svoje poslovanje. Upravo tu leži prilika: u integraciji AI agenata u procese, optimizaciji rada i osmišljavanju novih poslovnih modela.
Učinkovitost je ono što će odvojiti žito od kukolja. Visoki troškovi rada i žestoka konkurencija, osobito iz inozemstva, natjerali su tvrtke da pronađu rješenja. Upotreba pravih alata može donijeti povećanje učinkovitosti. Informacijska tehnologija pritom će biti kamen temeljac i za poslovanje i za proizvodne procese. Druge mogućnosti jednostavno nema.
UMJETNA INTELIGENCIJA U KIBERNETIČKOJ SIGURNOSTI
Kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti, umjetna inteligencija svojevrsni je mač s dvije oštrice. S jedne strane pruža golemu priliku: otkrivanjem napada ili sumnjivih aktivnosti u trenutku kada se dogode omogućuje nam da im se suprotstavimo u stvarnom vremenu. Obrana od kibernetičkih prijetnji tako će biti brža, preciznija i učinkovitija nego ikad prije.
S druge strane, ista je tehnologija dostupna i zlonamjernim akterima. U njihovim rukama postaje alat za sve sofisticiranije napade, ali i za dezinformacijske kampanje i obmanjivanje korisnika. Borba između tih dviju strana bila je i ostat će neumoljiva i nemilosrdna.
Glavna prilika koju pruža umjetna inteligencija jest brzo vrijeme odgovora, odnosno sposobnost otkrivanja i neutraliziranja prijetnji čim se pojave. Uz nekoliko iznimaka, to je ipak stvar budućnosti jer se prijetnjama i dalje uglavnom suprotstavlja ručno i prilično sporo. Budućnost donosi potpuno novu razinu obrane, temeljenu na brzini i predviđanju prijetnji.
IT KAO KRITIČNA INFRASTRUKTURA
Informacijska tehnologija okosnica je suvremenog društva. Bez nje bi se i gospodarstvo i svakodnevni život zaustavili, što bi onesposobilo i industriju i vojsku. IT je postao jednako neophodan kao električna energija i pokreće sam napredak.
No upravo ta ovisnost čini tu tehnologiju iznimno ranjivom. Meta može biti bilo koji njezin dio, a svaka je praznina u sustavu potencijalna ulazna točka za napadače. IT ima više uloga: može služiti i kao oružje i kao štit, a istodobno je i pokretač napretka. No iako se načini upotrebe razlikuju, sigurnosna načela na kojima počivaju uglavnom ostaju ista. Ključan novi koncept je „nulto povjerenje“ (zero trust), pristup koji ne pretpostavlja nikakvo implicitno povjerenje i svakoga podvrgava višestrukim provjerama prije nego što mu se dopusti pristup vašem ekosustavu. Novo pravilo na kojem se temelji taj pristup glasi da se povjerenje mora zaslužiti, a ne olako davati.
Kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti, umjetna inteligencija svojevrsni je mač s dvije oštrice.
GDJE JE GRANICA NA KOJOJ ZAVRŠAVA ČOVJEK, A POČINJE TEHNOLOGIJA?
Pogledamo li unaprijed, recimo do 2035., vidimo kako se oblikuje revolucija – koja će daleko nadmašiti naš sadašnji referentni okvir – revolucija neuropoboljšanja. Čovječanstvo će upotrebljavati tehnologiju kako bi osnažilo samo sebe. Minimalno invazivnim zahvatima moći ćemo poboljšati svoje kognitivne sposobnosti, povećati kvocijent inteligencije, unaprijediti zdravstvenu skrb, pa čak i komunicirati bez riječi.
Zamislite svijet u kojem razgovor za posao traje samo nekoliko minuta umjesto sat vremena. Zaboravite znanstvenu fantastiku – to je naša buduća stvarnost. Pravo pitanje više neće biti imamo li tehnologiju za to, nego kako je upotrijebiti, kako nadograditi svoje znanje te kako učiti brže i učinkovitije.
Budućnost tehnoloških usluga doista obiluje izazovima i prilikama. Ključno pitanje koje ostaje jest kako upravljati rizicima i osigurati sigurnost, a istodobno iskoristiti mogućnosti nove ere.
Budućnost tehnoloških usluga doista obiluje izazovima i prilikama. Ključno pitanje koje ostaje jest kako upravljati rizicima i osigurati sigurnost, a istodobno iskoristiti mogućnosti nove ere.
